16. prosinca 2025. • Split • Dominikanski samostan • 18 sati
Velika hvala Hrvatskoj udruzi Benedikt i Zmajskom stolu Split Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, posebice Radoslavu Zaradiću i Milivoju Bratinčeviću te moderatorici Nataši Blagaić, koja je za Split potegnula sa Šolte, na organizaciji predstavljanja knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ i predavanja "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice.Ovo mi je bilo prvi put da u Dalmaciji široko govorim o knjizi i temi iako sam, to moram istaknuti, dio ovoga predavanja održao u Grohotama na Šolti u sklopu konferencije ILIRKON 2025. krajem rujna. Tada sam se, zbog vremenskog ograničenja, usmjerio na objašnjavanje nastanka glagoljskih slova prema motivima ukrasa i nakita. No, na događanju u Splitu imao sam dovoljno vremena za obrazloženje slabosti i nedostataka tzv. ćirilometodske teorije, naročito negativnu ulogu čeških panslavista Josefa Dobrovskog i Pavela Josefa Šafarika u prisvajanju glagoljice svom kulturnom krugu, odnosno, bez imalo uvijanja, otimačini hrvatske kulturne baštine. (...više)
3. prosinca 2025. • Beli Manastir, 3. prosinca 2025.
Na poziv lokalnog Ogranka Matice hrvatske i Centra za kulturu Biba i ja uputili smo se iz Krnjaka u Beli Manastir, grad u kojemu sam živio nekoliko mjeseci i nisam ga vidio više od 40 godina.Naša domaćica bila je vječno nasmijana i vrlo susretljiva Dora Ivković s kojom je dogovoreno putovanje u Baranju, predstavljanje romana „Legenda o hrvatskom zmaju“ i radionicu glagoljice za učenike OŠ Dr. Franjo Tuđman.Na predstavljanju knjige u reprezentativnom prostoru Etnološkog centra baranjske baštine kratki uvodni govor održala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske Marijana Kuna, a potom je riječ prepustila autoru.Sudionici večeri poslušali su nekoliko ulomaka iz „Legende o hrvatskom zmaju“, romansirane hrvatske povijesti od ilirskog doba do kraja XX. stoljeća u kojemu je glavni lik mitološko biće – zmaj – isti onaj kojega je sv. (...više)
6. studenog 2025. • Ozalj • Gradska knjižnica "Ivana Belostenca • 18 sati
Velika hvala po već ne znam koji put Bogdanu Bošnjaku, ravnatelju Gradske knjižnice "Ivana Belostenca" u Ozlju na pozivu i gostoprimstvu. Već sam se nakako udomaćio u tom prostoru i na neki način ga doživljavam kao svoj. Povod ovog gostovanja bilo je predstavljanje romana „Legenda o hrvatskom zmaju“ u Mjesecu hrvatske knjige 2025. a sudionici večeri uz ulomke iz knjige počuli su ineke manje poznate zanimljivosti iz hrvatske povijesti opisane u ovom djelu. "Legenda o hrvatskom zmaju" napisana je u čast 120. obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.U romanu glavni lik nije čovjek, već zmaj – personifikacija hrvatske zemlje i naroda, kojega sv. Juraj ostavlja u domovini kojom vladaju petorica braće i dvije sestre. Hrvati su više od tisuću i pol godina čuvali tajnu zmaja, a on im je uzvraćao snagom zemlje. (...više)
5. studenog 2025. • Gospić • Gradska knjižnica • 18 sati
Roman „Legenda o hrvatskom zmaju“ predstavljen je u Mjesecu hrvatske knjige 2025. u knjižnici Gospić pred malobrojnom, ali vidno zainteresiranom publikom. Da je bilo malo zahtjevno putovati – jest – no vrijedilo je. Oni koji su nazočili predstavljanju čuli su ne samo ulomke iz knjige, nego i neke manje poznate zanimljivosti iz hrvatske povijesti, a koje su na neki način opisane i u ovom romanu.Posebno me raduje što je ova knjižnica, a i neke druge, uz latinično otkupila i glagoljsko izdanje romana. Kupnjom glagoljskog izdanja i njegovim uvrštavanjem u knjižni fond knjižnice značajno pridonose ideji oživljavanja glagoljaške književnosti na suvremen način jer čitatelji dobivaju priliku čitati djelo otisnuto glagoljicom a napisano suvremenim hrvatskim književnim jezikom, što do objavljivanja ovog romana i njegovog prethodnika „Misala kneza Anža Frankopana“ (2023. (...više)
30. listopada 2025. • Otočac • Gradska knjižnica • 18 sati
Poziv Gradske knjižnice i čitaonice Otočac i vrijedne prof. Manje Kostelac Gomerčić iz udruge Baštinica za još jedno gostovanje u Otočcu ove godine i to u sklopu „Mjeseca hrvatske knjige“ Biba i ja doživjeli smo sam kao posebnu počast. U lijepoj i prostranoj knjižnici obnovljene stare vojne časničke zgrade – netko je rekao da je ta dvorana u ono habsburško doba bila plesna – okupilo se zanimljivo intelektualno društvo koje je pozorno pratilo ono o čemu sam govorio te se, što me je posebno obradovalo (opet – jer i prošli puta je bilo tako) – aktivno sudjelovalo u raspravi. Prigodne police na desnom zidu i klupice prozora iskoristili smo za postavljanje izložbe inicijalnih slova koje je Emil Faldić izradio za glagoljsko izdanje romana.Pročitao sam nekoliko ulomaka iz romana „Legenda o hrvatskom zmaju“ kojima sam uveo slušatelje u priču te ih potaknuo da budu i čitatelji te knjige. (...više)
28. listopada 2025. • Novi Marof • Budinščina
Vrlo zanimljiv dan Bibi i meni je priuštila Gradska knjižnica Novi Marof u utorak 28. listopada 2025. za što se posebno zahvaljujemo srdačnoj vrlo gostoljubivoj ravnateljici Lidiji Zečević te Karli Hegedić, koja nas je udobno i sigurno vozila bibliobusom po okolnim mjestima. Prvo smo bibliobusom s dragom Karlom otputovali u Budinščinu i tamo održali osnovnu radionicu glagoljice za učenike OŠ Vladimir Nazor. Kako to u životu često biva – dočekalo nas je ugodno iznenađenje – poznata osoba za koju nismo znali da ćemo je sresti. Naime, naša poznanica iz renesansne plesne družine Kontea s nekih kostimiranih događanja koja smo imali u Karlovcu, Perušiću, Trsatu i drugdje je Renata Kreber-Mikšaj - ravnateljica škole – što naravno nismo znali sve do tada. Tim susretom po tko-zna-koji-put se vidjelo koliko je svijet mali, ali i da se dobri ljudi uvijek rado sreću. (...više)
23. listopada 2025. • Osijek • Knjižara NOVA • 19 sati
Kultni Klub Knjižare NOVA u Osijeku bilo je u četvrtak 23. listopada 2025. upravo savršeno okupljalište znatiželjnika kojima sam približio, usuđujem se reći najjednostavniju i najracionalniju teoriju o nastanku prvog hrvatskog pisma – glagoljice.Nakon ugodnog uvodnog „klupskog“ razgovora s vlasnikom knjižare Ivicom Vuletićem tijekom kojega su sudionici predstavljanja saznali neke zanimljivosti iz života „glagoljaškog pisara“ predstavio sam knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ i objasnio genezu pogrešne teorije o ulozi Svete Braće u stvaranju glagoljice nastalu u glavi tada vrlo utjecajnog i autoritativnog sveučilišnog profesora Josefa Šafarika. Nevolja je bila u tome što je tada već teško mentalno oboljeli Šafarik pogrešno protumačio prijevode nedosljednih prijepisa tekstova nepoznatih autora koji su govorili o ljudima i događajima nekoliko stoljeća prije negoli su zapisani, pogrešnim datiranjima „Praških glagoljskih listića“, te nastojanjima i njega i biskupa J. (...više)
14. listopada 2025. • Križevci
Po drugi put ove godine Ogranak Matice hrvatske u Križevcima bio je Bibi i meni domaćinom predstavljanja knjige u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“. Ovog puta tema je bila roman „Legenda o hrvatskom zmaju“ napisana u čast 120 obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Dobrodošlicu u knjižnicu i nama „izvođačima programa“ i svim gostima poželjela je knjižničarka Martina Majdak, a u ime organizatora predsjednica OMH Križevci srdačna i otvorena Renata Husinec istaknuvši važnost čuvanja povijesne baštine i prenošenja tog osjećaja mladima koji su na ovo predstavljanje došli u povelikom broju. Da je roman zanimljiv, pa čak i pomalo provokativan, i to već po svom naslovu u svom je osvrtu istaknula urednica knjige Martina Valec Rebić, s kojom već godinama surađujem na jednom drugom projektu – igri i natjecanju GlagoMatika. (...više)
9. listopada 2025. • Čazma • Galerija Matešin • Bojana 66 • Početak u 19 sati
Da će putovanje u Čazmu odnosno selo Bojana kod Čazme biti nešto sasvim drugačije, s time smo bili načisto još od kad smo prihvatili poziv naših dragih prijatelja Rajke i Vlade Franjevića. No, priznajemo, nismo očekivali toliko zanimljivosti i noviteta. Prekrasno je to što nas život uvijek nečim iznenadi.Za početak smo se malo umorni od puta do Čazme okrijepili u restoranu Grof Lovski odličnim hamburgerima. Od srca ih preporučujemo i to koliko kvalitetom samog odreska, toliko i kvalitetom peciva. Upravo su peciva ono što mi hamburgere uglavnom čini odbojnima, no ovoga puta i to je bilo drugačije.Nastavili smo obilaskom ostataka srednjovjekovne utvrde Čazma u kojoj su u tijeku arheološki radovi. Lijep dan donio je i odličnu vidljivost pa smo se uvjerili kako su neki davni čuvari predziđa kršćanstva promatrali prostor koji im je povjeren. (...više)
1. listopada 2025. • Duga Resa • Demokratski rasadnik • Početak u 19 sati
Roman „Legenda o hrvatskom zmaju“ predstavljena je u srijedu 1. listopada 2025. u „Demokratskom rasadniku“ POU Duga Resa u organizaciji Gradske knjižnice Duga Resa uz podršku Karlovačke Županije te u suradnji sa Srednjom školom Duga Resa, točnije razredom Grafičkog dizajna. Učenice i učenici, budući grafički dizajneri, i svi drugi crtači koji su to željeli prihvatiti izazov donijeli su svoj rad – crtež ili sliku zmaja. Najboljim radom prema izboru publike, a glasovanje je bilo stavljanjem post-it naljepnica na sliku, proglašen je crtež Eme Dujnić. Slavodobitnici sam svečano uručio nagradu – roman „Legenda o hrvatskom“ zmaju s posvetom na glagoljici i latinici.Za organizaciju ovog predstavljanja zahvalan sam ravnateljici POU Duga Resa Mateji Sestrić, a za moderiranje i onaj osjećaj da sam dobrodošao neumornoj Astrid Grobenski-Grgurić. (...više)
30. rujna 2025. • Šibenik • Muzej grada Šibenika
Predavanje o porijeklu glagoljice u Šibenskom muzejuU organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajskoj stola u Šibeniku i Muzeja grada Šibenika u povodu Dana grada Šibenika i blagdana sv. Mihovila, šibenskog zaštitnika imao sam čast prestaviti knjigu „Glagoljica prije Ćirlila i Metoda“ i održati prateće predavanje „Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice“ pred punom dvoranom muzejskog atrija.Moj domaći bio je Željko Krnčević, Zmaj Bribirski II., pročelnih Zmajskog stola u Šibeniku i donedavno ravnatelj Muzeja grada Šibenika, sada sretno umirovljen. U okvirima jednog školskog sata nazočni su čuli činjenice koje opovrgavaju nametnuto mišljenje otimača hrvatske povijesne baštine prema da je Konstantin – Ćiril autor prvog hrvatskog pisma glagoljice, što nas ponovno vraća na pitanje o porijeklu toga pisma. (...više)
27. rujna 2025. • Grohote • ILIRIKON 2025.
Na prvoj hrvatskoj konferenciji o Ilirima ILIRIKON 2025. održao sam predavanje o tome kako su ilirske žene prema motivima svog nakita i ukrasa na kreramici u dugom procesu još od kamenog doba razvijale simbole iz kojih je nastalo pismo bukvica, jerolimica odnosno glagoljica.* * * * *ILIRIKON 2025. - drugi dan * * * * * * * * * * * * * * * * * *Drugi dan Konferencije ILIRIKON 2025. – Grohote, Šolta - nadmašio je očekivanja i organizatora i sudionika. Započeo je okupljanjem u Bratskoj kući u Grohotama i pod vodstvom Nataše Blagaić, predsjednice Općinskog vijeća Šolte, nastavljen organiziranim odlaskom u obilazak impresivne gradine iznad Rogača. Ovaj drevni objekt lako se uočava kod uplovljavanja broda u luku Rogač, no malo se osoba odvažuje posjetiti ga – potpuno opravdano – jer iako do gradine vode sasvim solidni prilazni putevi, „unutrašnjost“ nije uređena za posjetitelje te nije niti sigurno verati se po kamenim nasipima i stijenama. (...više)
20. rujna 2025. • Mošćenice
Glagoljanje na Festivalu „Perunovi dani“ Na stepeništu kod Muzeja Mošćenice, prekrasnog istarskog mjesta, Biba i ja održali smo radionicu glagoljice za male i velike. Zbilo se to u subotu, 20. rujna kao jedno od događanja na Festivalu „Perunovi dani“. Iskustvo je pokazalo da su ovakvi brzinski tečajevi negdje „u prolazu“ vrlo zanimljivi i što je najbolje – učinkoviti. S ponosom mogu reći da smo „opismenili“ petnaestak novih glagoljaša koji su do našeg dolaska u Mošćenice nepismeni tumarali zanimljivim uličicama ;)Šalu na stranu – glagoljicu su sve naše jučerašnje učenice shvatile vrlo, vrlo ozbiljno. Naime, nitko od muških se nije odvažio naučiti nešto novo – no zato je cura i dama bilo u izobilju :) To mi je još jedan argument u prilog mojoj tvrdnji da je glagoljica „žensko pismo“ odnosno da su ilirske žene prema motivima svog nakita i ukrasa izradile znakove koji će stotinama godina kasnije postati osnova pisma bukvice, jerolimice ili glagoljice. (...više)
6. lipnja 2025. • Ogulin
Plakete „Sv. Jeronim“za najbolje GlagoMatičareU više nego zanimljivom prostoru naših domaćina, ujedno i sponzora, Zavičajnog muzeja Ogulin u petak 6. lipnja održali smo Završeno natjecanje GlagoMatika 2025. Organizator natjecanja Družba čuvara baštine FRANKOPANI uz pomoć provedbenih partnera DPD Sv. Ivan Pavao II. iz Oštarija, OŠ Josipdol, OŠ Kajzerica iz Zagreba te OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca, uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba te izdašnu podršku sponzora: Belle Futura d.o.o. iz Zagreba, Beronić IT obrta iz Krnjaka, Frankopanske straže Grobnik, Legi Skoko j.d.o.o. iz Krnjaka, Muzeja grada Karlovca, Nimco d.o.o. iz Zagreba, Podravka d.d. iz Koprivnice, Turistička zajednica Karlovačke županije i drugih okupila je ravno 50 najboljih malih glagoljaša iz cijele Hrvatske. (...više)
2. lipnja 2025. • Stari grad Ozalj
Redovnu radionica glagoljice u Starom gradu Ozlju održavamo svakog prvog ponedjeljka u mjesecu u terminu od 17 do 19 sati u organizaciji Meštarskog zbora Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" kao redovitu aktivnost Zmajskog stola u Karlovcu.Radionica je prvenstveno namijenjena Zmajevcima koji žele naučiti osnove glagoljice ili usavršiti postojeću vještinu pisanja i čitanja toga pisma, no dobrodošli su i svi ostali uz prethodnu najavu.Sudjelovanje na radionici je besplatno. Broj sudionika je ograničen na 20.
28. svibnja 2025. • Zagreb
U srijedu, 28. svibnja 2025. u prekrasnom prostoru Društva sveučilišnih profesora u Zagrebu predstavio sam knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ te održao prateće predavanje „Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice“. Ovu tribinu organiziralo je Društvo prijatelja glagoljice - DPG - Zagreb kojega sam redovni član.Tribinu je uvodnim riječima otvorila tajnica DPG-a, neumorna gospođa Mirna Lipovac, a potom je članica Ravnateljstva DPG-a gospođa Jasna Dravec Braun nazočne upoznala s nekim detaljima iz biografije autora.U radnom dijelu tribine, koji se malo otegnuo, govorio sam o brojnim slabostima i nedostacima ćirilometodske teorije, te istaknuo nepobitnu činjenicu da ne postoje nikakvi dokazi, pa čak ni tragovi da su Ćiril i Metoda, kao ni njihovi učenici ikada boravili na hrvatskom prostru, čak ni da su njime ikada proputovali, te da se činjenično ne može utvrditi ikakva veza između glagoljice i misionarskog djelovanja Svete braće. (...više)
21. svibnja 2025. • Rijeka
U organzaciji Družbe čuvara baštine FRANKOPANI, u više nego atraktivnoj dvorani Gradske vijećnice u Rijeci, predstavio sam knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ uz prateće predavanje pod nazivom „Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice“.Za održavanje ovog skupa u Rijeci najzaslužniji je viceprior naše Družbe Nikica Karamarko. Samo događanje uspješno je u ime Družbe vodio glavni notar Edvin Jurin koji je u početku predstavio samu Družbu, pozdravio goste i predavače – urednika knjige Gorana Majetića, slobodnog istraživača iz Karlovca, ujedno i urednika portala Budni div na kojemu je objavljivan veći dio tekstova iz knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“, još dok su bili u radnoj verziji.U svom uvodnom dijelu Goran Majetić istaknuo je kako glagoljicu treba promatrati kao dio kulture naroda na ovim prostorima još prije vremena kada su uzeli ime Hrvati, dakle dok su još bili ilirska plemena: Liburni, Histi, Japodi, Delmati i drugi. (...više)
15. svibnja 2025. • Grohote, otok Šolta
U prekrasnom autentičnom prostoru Bratske kuće u Grohotama na otoku Šolti, u organizaciji Kulturnog centra i Gradske knjižnice „Marka Marulića“ uz odlično vođenje knjižničarke Željke Alajbeg predstavio sam novi roman „Legenda o hrvatskom zmaju“.Ova knjiga zanimljiva je na više načina. Prvo, napisana je u čast 120. obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (1905.-2025.) kao djelo s kojim se svaki član ove drevne i časne institucije može poistovjetiti i s ponosom svakoga uputiti da je pročita.Istodobno ova je knjiga posvećena i obilježavanju 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i jedan je od preko 60 projekata kojima Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ proslavlja ovaj veliki jubilej.Knjiga ima dva izdanja – jedno na latinici, drugo na glagoljici. Oba su rađena vrlo kvalitetno, u tvrdom šivanom uvezu i – otisnuta su u boji, što je vrlo rijetko. (...više)
9. svibnja 2025. • Ogulin
U frankopanskom kaštelu Ogulin u Noći tvrđava, 9. svibnja 2025. godine Zavičajni muzej Ogulin upriličio je posebno atraktivno kostimirano predstavljanje mog novog romana LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU. Ovaj roman napisao sam u čast 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i 120. obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja“, a objavljen je u dva izdanja – na latinici i na glagoljici. Onima koji još nisu upućeni u priču bit će zanimljivo čuti da se radi o romansiranoj povijesti još od vremena sv. Jurja koji pobijeđenog zmaja dovodi u zemlju kojom vladaju petorica braće i dvije sestre. Hrvati preuzimaju na sebe čuvanje tajne zmaja, a zmaj im zauzvrat daje snagu potrebnu za opstanak na njihovoj zemlji kroz mnoga stoljeća. Osnivanjem Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokreće se niz događanja koji vode prema ostvarenju drevnog proročanstva – hrvatski zmaj polijeće i pokazuje se cijelom svijetu. (...više)
30. travnja 2025. • Karlovac
Karlovačko predstavljanje romana LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU održali smo na sam spomen dan pogibije hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 30. travnja 2025. u organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajskog stola u Karlovcu i Muzeji grada Karlovca, koji nam je, po tko zna već koji puta, spremno izašao u susret ustupanjem uistinu reprezentativnog prostora velike dvorane frankopanskog kaštela Dubovac. Kao mali znak zahvalnosti uručio sam „dubovačkom kaštelanu“ Marinku Pleskini prigodne darove – knjigu i unikatno inicijalno slovo K (glag. „kako“ – ili ako hoćete K kao Karlovac) upotrebljeno za ukrašavanje glagoljskog izdanja „Legende o hrvatskom zmaju“. * * * * *Uoči predstavljanja izloženi su likovni radovi učenika OŠ Dubovac na temu ZMAJ, a nazočni su glasovanjem izabrali najbolji autoru kojega ću uručiti prigodni dar. (...više)
23. travnja 2025. • Zagreb, Kula nad Kamenitim vratima
Na Jurjevo 2025. u Zmajskoj dvorani imao sam čast predstaviti roman LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU kojega sam napisao u čast:- 120 obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i- 1100 godina Hrvatskog kraljevstva,te je kao takav postao jedan od projekata kojime Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" obilježava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.Ove velike obljetnice potaknule su me, a tome je pridonio i naš Veliki meštar prof. dr. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, na to da takva knjiga bude uistinu posebna, nešto što će ostati iza nas – što bi rekli – za bibliofile.Uz Družbu "Braća Hrvatskoga Zmaja" sunakladnik glagoljskog izdanja je i Društvo prijatelja glagoljice - DPG - Zagreb, a titularni nakladnik je KVAKA iz Velike Gorice.Evo u nekoliko rečenica kako je do toga došlo. U vrijeme mog pristupanja Družbi, u proljeće 2023. (...više)
16. travnja 2025. • Zabok
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Umjetničke sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pred brojnom publikom, naročito mladih, u odličnom prostoru gradske galerije održano je jedno uistinu posebno događanje. Prije predstavljanja knjige predstavljanje knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ moja draga zmajska sestra Mirjana Drempetić Hanžić, Zmajica Katarinska, postavila je izložbu svojih radova na temu velikih ovogodišnjih obljetnica „začinjenu“ glagoljicom. Tako smo uz neizostavnu 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva imali i 1100. jubilej crkvenog sabora u Splitu, 400. obljetnicu rođenja kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski, 120. obljetnicu osnutka „Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja“ i 100. obljetnicu pokretanja „Ženskog lista“ urednice Marije Jurić Zagorke. O samoj izložbi, nakon uvodnih govora predsjednice Sandre Babnik Lončar i tajnice Tine Marušić, govorila je autorica istaknuvši značaj svakog pojedinog jubileja. (...više)
9. travnja 2025. • Ozalj
U srijedu 9. travnja u Ozlju je, Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj organizirala predstavljanje knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u kojoj sam sažeo spoznaje mojih slobodnih istraživanja porijekla glagoljice tijekom proteklih četrdesetak godina, a o čemu sam intenzivno pisao tijekom prošle godine baš na ovoj facebook stranici.Da je porijeklo glagoljice pokriveno debelim velom tajni najbolje govori ova usporedba - o porijeklu latinice, kojom se svakodnevno služimo - postoji tek jedna teorija koja je vrlo jednostavna i lako ju je pratiti od feničanskog pisma (i onih koji su mu prethodili), preko grčkog do onoga koje se ustalilo u doba antičkog Rima, dok je o porijeklu glagoljice do sada objavljeno četrdesetak teorija od kojih se niti jedna nije dokazana valjanim argumentima. (...više)
7. travnja 2025. • Stari grad Ozalj
2. travnja 2025. • Bribir, Vinodolska općina
Bribir - nekadašnje sjedište frankopanske županije Vinodol, a danas Vinodolske općine, ima jednu od najljepše dekoriranih dvorana za društvena događanja i to ni više ni manje već - misnicama. U tom sam prostoru imao svojedobno čast predstaviti prvi roman otisnut glagoljicom "Misal kneza Anža Frankopana", a kojega sam ovoga puta vidio među izlošcima u staklenoj vitrini s glagoljaškim knjigama i motivima.Ovoga puta pred probranom publikom željnom novih spoznaja govorio sam o postanku glagoljice iz motiva nakita i ukrasa ilirskih žena i tom prigodom predstavio knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda", što je u ovoj - izvorno glagoljaškoj sredini - objeručke prihvaćeno.Da svijest o autohtnosnosti našeg naroda na ovom prostoru sve više uzima maha te da se napuštaju izvana nametnuta ideološka gledišta o seobama s prostora iza Karpata početkom srednjeg vijeka i uvozu pismenosti i kulture iz Bizanta, vidjelo se i na predstavljanju u Bribiru, naročito u dijelu pitanja publike te kasnijeg nefomralnog druženja. (...više)
26. ožujka 2025. • Križevci
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirao je prvo predstavljanje jedne moje knjige u prostoru Gradske knjižnice "Franjo Marković" u Križevcima i to jedine koja nije književno djelo, mada smo i to usput spomenuli, već istraživačko - "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Uz mene su bili urednik Goran Majetić, ugledni slobodni istraživač iz Karlovca i moderatorica prof. Martina Valec Rebić iz Križevaca kojoj ide najveća hvala na pozivu i organizaciji ovog događanja. U svojoj najavi Martina je istaknula neke biografske detalje te se posebno osvrnula na videoigru i natjecanje GlagoMatika u kojemu surađujemo od prvoga dana. Za one koji su manje upućeni - upravo zahvaljujući Martini ova je igra prihvaćena u nekoliko stotina osnovnih škola širom Hrvatske, a opet zahvaljujući njoj jedno od tri pripremna natjecanja kroz školsku godinu održava se u organizaciji OŠ Ljudevita Modeca u kojoj radi. (...više)
20. ožujka 2025. • Velika Gorica
OGRANAK MATICE HRVATSKE U VELIKOJ GORICIPoziva Vas na 313. MATIČIN ČETVRTAK 20. ožujka 2025. godine u 18:30 sati u Područnu knjižnicu Galženica, Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica i na www.matica-gorica.hr gdje će knjigu„GLAGOLJICA PRIJE ĆIRILA I METODA“ Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice predstaviti autor TOMISLAV BERONIĆTomislav Beronić, hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač u svojoj najnovijoj knjizi donosi saznanja o porijeklu glagoljice do kojih je došao tijekom više od 40 godina istraživanja.Iznosi argumente kojima pobija teoriju o Ćirilu i Metodu kao autorima glagoljice nastale na valu panslavističkih ideja Dobrovskog i Šafarika, a u nastavku podastire dokaze koji preteče i razvoj glagoljice smještaju još u doba Ilira s posebnim naglaskom na ono što autor naziva “ženskom teorijom nastanka glagoljice“. (...više)
19. ožujka 2025. • Zagreb
Imao sam veliku čast na poziv Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" iz Zagreba predstaviti knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" i održati prateće predavanje "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice" u velebnom prostoru Hrvatskog državnog arhiva. U toj zgradi "sa sovama" na Marulićevom trgu je prije četrdesetak godina bila Sveučilišna knjižnica u kojoj sam proveo dio svojih studentskih dana, pa mi je ulaz u prekrasan secesijski prostor pobudio sjećanja na te davne dane.Predavanje je održano u maloj dvorani "Katalozi", ali u veliku dvoranu sa stolovima za kojima sam nekada sjedio i učio nisam mogao ući jer je bila zaključana u tim večernjim satima. Možda bude prilike da je još jednom vidim. Dočekala su me čak dva imenjaka - Tomica Hap i Tomo Krivačić, a imao sam čast upoznati i predsjednicu IO Društva Vesnu Vojvodić Valčić, zamjenika predsjednika Jurja Mareković Cara i tajnika Ivana Turčinova koji je u ime organizatora pozdravio nazočne i najavio predstavljanje i predavanje. (...više)
12. ožujka 2025. • Đakovački Selci
Posebno me raduje svaka prilika susresti se s malim glagoljašima u malim sredinama. Nemam ništa protiv većih gradova i velikih škola - da odmah bude jasno - no posjete malim sredinama imaju za mene posebnu čar. Dolazak u Osnovnu školu Đakovački Selci imao je još jedan vrlo poseban razlog - iz ove škole je na završnom natjecanje GlagoMatike održanom prošle godine u karlovačkom frankopanskom kaštelu Dubovac sudjelovao čak petero natjecatelja - što ih je činilo najzastupljenijom ekipom - a to je svake hvale vrijedna svih pozvala učiteljica Željka Mikšić.Radionicu glagoljice održali smo u jutarnjem terminu 12. ožujka 2025. te na zabavan i poticajan način, uz puno smijeha i komentara prošli osnove glagoljice. Svaki je polaznik naučio napisati svoje inicijale, ime, prezime, mjesto u kojemu živi i još ponešto. (...više)
12. ožujka 2025. • Belišće
Prekrasan prostor nedavno obnovljene zgrade Gradske knjižnice i čitaonice u Belišću bio je upravo savršeno mjesto za predstavljanje romana "Misal kneza Anža Frankopana", prve glagoljicom otisnute knjige nakon 1905. godine. Ovaj je roman objavljen na Velu Gospu 2023. i privukao je, između ostalih, pozornost gospođe Nade Jurenac koja mi je uputila poziv za gostovanjem u njezinom gradu. Stjecaj okolnosti bio je takav da je dolazak odgađan zbog raznih razloga, no ostali smo ustrajni i to se pokazalo jako dobrim.Pomalo je neuobičajeno predstavljati knjigu u podnevnom terminu, no u Belišću se to pokazalo sasvim prikladnim. Nazočni su čuli nešto o glavnoj radnji romana i glavnim likovima, knezu Anžu Frankopanu, žakanu Brozu Kacitiću, slovoslagaru hrvatskog Prvotiska te o tiskari u Kosinju, nastanku glagoljskih olovnih slova i samoj tehnici tiska na gutenbergovom tiskarskom stroju. (...više)
12. ožujka 2025. • Slavonski Kobaš
U srijedu, 12. ožujka 2025. u jednom od najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske, u Slavonskom Kobašu, predstavio sam knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" te govorio o ulozi ilirskih žena u nastanku simbola iz kojih je u dugom razdoblju pomalo razvijana glagoljice. Da je tema pogođena i zanimljiva i što je najvažnije - prihvaćena kao jednostavno i zdravorazumski logično razotkrivanje tajne nastanka, najbolje su potvrđivale reakcije iz publike.Dolasku u Slavonski Kobaš prethodio je dogovor s profesoricom hrvatskog Antonijom Grozdanović Pranjić, a upriličen je u sklopu "Prve slavonske glagoljaške turneje". Kažem PRVE jer će ih očito biti još - interes za glagoljicu u Slavoniji je u uzlaznoj putanji.Posebno i to za mene osobno vrlo ugodno iznenađenje neposredno prije predavanja bilo je upoznavanje sa zmajskim bratom Josipom Jagodarom, Zmajom od Kobaša - svakako osobom koja je jedan od stupova kulturnog života ovoga kraja, što uostalom i jest poslanje Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja". (...više)
11. ožujka 2025. • Karlovac
Da nitko nije prorok u svojoj sredini - vidjelo se i danas. Nakon svih ovih godina glagoljanja širom Hrvatske pozvan sam održati radionicu glagoljice u jednoj školi u Karlovačkoj županiji. Do sada sam gostovao jedino u Područnoj osnovnoj školi u Josipdolu ali ne radionicom glagoljice - tu zadaću odlično odrađuje prof. Mirjana Grubišić - nego u provedbi natjecanja GlagoMatika.Dakle, na poziv knjižničarke Ane Sudarević i profesorice hrvatskog Antonie Colnar Mance Biba i ja smo se optimistično uputili u OŠ Dubovac u Karlovcu i s posebnim užitkom odradili ovu radionicu.Mali Dubovčani već su imali neka znanja i vještine čitanja i pisanja glagoljice, što su pokazali svojim uradcima i za to bili primjereno nagrađeni. Osim što smo glagoljai s imenima, prezimenima, mjestima i još nečemu o čemu sada baš i ne bih - zabavili smo se i brojevima te na kraju dotaknuli spojenica odnosno ligatura, što je izazvalo posebno zanimanje. (...više)
6. ožujka 2025. • Senj
U velikoj dvorani Doma kulture Pučkog otvorenog učilišta Milutin Cihlar Nehajev u Senju predstavljena je knjiga "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Bio je to, priznajem, svojevrsni izazov jer Senj je bio i ostao pojam ranog hrvatskog tiskarstva, naročito glagoljskog i u svakom slučaju grad u kojemu je djelovala najvažnija tiskara na našem tlu.Da je vrijeme teorije po kojoj se Sveta braća Ćiril i Metod dovode u vezu s glagoljicom već na izmaku u svom je uvodnom govoru naznačila i kustosica Gradskog muzeja Ana Vukelić Biondić, odlična poznavateljica glagoljice i to ne samo njezine povijesti, naročito on vezane uz Senj, već i u čitanju i pisanju.Da je naše staro pismo zanimljivo Senjanima svjedoči i iskazani interes, a ono što me posebno raduje jest da se pozivu na predstavljanje knjige odazvalo više nastavnika senjskih škola i - što me posebno veseli - nekoliko srednjoškolaca. (...više)
5. ožujka 2025. • Topusko
Posjete, književne večeri i predstavljanja knjiga u malim sredinama imaju neku posebnu draž. Ugođaj je potpuno opušten, a publika je - što se ono kaže "domaća" - svi se međusobno poznaju...Tako je bilo i sinoć u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko. Mali prostor bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a pozornost sušatelja na izuzetno visokoj razini.Nešto malo više od sata trajalo je predstavljanje knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" i prateće predavanje o pretečama glagoljskih znakova u motivima ukrasa na keramici i nakitu ilirskih žena. Bilo je i nekoliko komentara i upita za proširenje teme i, sudeći prema licima i razgovoru s posjetiteljima nakon događanja - svi su se svojim domovima uputili naoružani većim znanjem i širim horizontima. Velika hvala ravnateljici Dijani i knjižničarki Željki na dobrodošlici i trudu oko uređenja prostora. (...više)
3. ožujka 2025. • Stari grad Ozalj
26. veljače 2025. • Draganić
Jako sam zahvalan plemenitoj dami Zvjezdani Klarić, našoj dragoj Contessi, i družini Nobiles de Croatia, na gostoprimstvu u plemenitaškom domu u Draganiću. A tema ovoga okupljanja bila je - glagoljica - uvijek zanimljiva zbog svoje starine i mističnosti.Nakon što nam je naša domaćica poželjela dobrodošlicu u njezin dom i u najkraćim crtama predstavila kuću u kojoj je ustanovila i palaču i muzej i plemenitaški salon i konjički klub i još puno toga prepustila mi je prostor i vrijeme za glagoljanje.Ugođaj ovog prekrasnog prostora primorao me je na drugačiji pristup temi o kojoj u posljednje vrijeme često govorim. Bio je to svojevrstan izazov, ne samo za mene već i za tridesetak uzvanika večeri, među kojima je bilo i nekoliko s poznavanjem osnova glagoljskog pisma, što me je posebno obradovalo. (...više)
20. veljače 2025. • Oštarije
Drugo pripremno natjecanje GlagoMatike u školskoj godini 2024/25. održano je u Područnoj osnovnoj školi u Oštarijama.Manja programska greška na voditeljskom sučelju u zbrajanju bodova prije generiranja rang-liste je uklonjena. Tako je to u razvoju programa - neki propusti budu vidljivi tek u produkcijskom dijelu - no najvažnije je da nikome od natjecatelja bodovi nisu "izgubljeni".Zahvalnice za sudjelovanje na natjecanju su dostupna za ispis i voditelji ih mogu uručiti svojim natjecateljima.Službena statitstika objavljena je na web stranici GlagoMatike.Svim natjecateljima i voditeljima velika hvala na sudjelovanju, a najboljima čestitke na izvrsnim rezultatima.
19. veljače 2025. • Zagreb
U organizaciji Meštarskog zbora Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" predstavljena su moja slobodna istraživanja porijekla pisma naših predaka objavljena u knjizi "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Nakon što je meštar obredničar Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, održao uvodnu riječ autor je pozvao sve polaznike prvog zmajskog tečaja glagoljice održanog tijekom siječnja i veljače te im uručio prigodna priznanja, a potom se nazočnima obratila posebna gošća – gospođa Ivkica Mikuš glagoljašica i umjetnica, koja je autoru uručila prigodni dar – sliku sa svojim viđenjem hrvatskog zmaja.Urednik knjige Goran Majetić, ujedno i urednik portala „Budni div“ na kojemu je tijekom prošle godine objavljena većina tekstova iz ove ove knjige, u uvodnom se govoru posebno osvrnuo na kontinuitet obitavanja Hrvata na ovom prostoru još od kamenog doba, neovisno o tome kako su se naši preci tada nazivali (Iliri, Japodi, Delmati… Hrvati). (...više)
13. veljače 2025. • Karlovac
U srijedu, 12. veljače urednik Goran Majetić i ja kao autor predstavili smo knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u prekrasnom prostoru velike dvorane Starog grada Dubovca i koristim ovu prigodu da se još jednom srdačno zahvalim Muzeji grada Karlovca i posebno Marinku Pleskini - našem "kaštelanu".U prvom dijelu događanja urednik Goran Majetić dao je publici širi povijesni okvir kontinuiteta prisutnosti naroda koji se danas naziva Hrvatima na prostoru između Drave i Jadrana od prapovijesnih vremena. Takvo je tradicionalno gledište sredinom XIX. stoljeća zamijenjeno teorijama o doseljavanju s prostora današnje Ukrajine u VI. i VII. stoljeću, s krajnjim ciljem trajnog pripajanja hrvatskih zemalja carskoj porodici Habsburg. Novija istraživanja, naročito arheološka, materijalnim dokazima osporavaju takvo gledište, odnosno vraćaju cijelu priču na početak i pokazuju kontinutitet naroda i kulture čak puno prije negoli su zabilježeni pod starijim nazivom - Iliri. (...više)
10. veljače 2025. • Kneginec Gornji
Susret s malim glagoljašima Bojane Rožmarić, učiteljice drugog razreda OŠ Kneginec Gornji, podsjetio me je na scenu iz prvog filma o Harry Potteru kada Hermiona Granger izvodi čaroliju Wingardium Leviosa pred oduševljenim profesorom Flitwickom. Upravo tako smo se Biba i ja osjećali kad smo vidjeli koliko te male glavice znaju i umiju.Kad sam im u uvodnom dijelu frankopanske priče o knezu Bernardinu i malenoj kneginji Beatrice na školskoj ploči ispisao glagoljsko slovo AZ - cijeli je razred uskliknuo naziv toga slova. U redu, pomislio sam. Prvo je slovo, natječu se u GlagoMatici, to je lako... Ma daj! Na BUKI sam već postao sumnjičav u njihovu dob... Osam godina?Izveo sam jednu curicu na ploču da napiše početna slova svog imena i prezimena. Istupila je odlučno, bez bilježnice i šalabahtera i vještim pokretima svojom ručicom odradila zadatak. (...više)
5. veljače 2025. • Otočac
U organizaciji prof. Manja Kostelac-Gomerčić i uduge Baštinica moj dragi prijatelj i urednik knjige Goran Majetić i ja kao autor, predstavili, pod Bibinim budnim okom i kamerom, smo knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" uz predavanje pod naslovom "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice".Bio je to događaj poseban po mnogo čemu. Krenimo od ambijenta - kino dvorane - koju smo dobili jer je mala dvorana u kojoj se uobičajeno odvijaju takva događanja bila zauzeta izložbom. Nismo, naravno, očekivali da će dvorana biti puna. Kako je dan prije rekla naša domaćica, uvijek pozitivna, susretljiva i draga Manja: "Obavijest je na društvenim mrežama. Svi su lokalni mediji obaviješteni, ali to ne znači ništa. Vijesti se brzo šire. Doći će samo oni koje to stvarno zanima." Tako je i bilo. (...više)
31. siječnja 2025. • Ogulin
U Noći muzeja Zavičajni muzej Ogulin bio je domaćin prvog predstavljanja knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u kojoj sam skupio neke rezultate svojih dugogodišnjihj istraživanja o porijeklu ovoga pisma. Naša domaćica, bila je ravnateljica Muzeja ili kako je volim osloviti "kneginja Ogulinska" uvijek šamantna Ana Krznarić, koja je predstavila urednika i autora i najavila samu temu o kojoj smo govorili tijekom večeri.U uvodnom dijelu govorio je urednik portala za slobodna istraživanja Budni Div, ujedno i urednik ove knjige Goran Majetić. Upravo njemu najviše dugujem što je ova knjiga postala knjiga. Naime, Biba i ja smo s Goranom i njegoom suprugom Martinom često obilazili naše već pomalo zaboravljene starine - uglavnom ostatke utvrda i crkava povezanih s kneževskom porodicom Frankopan ne samo u Karlovačkoj županiji, već i puno šire. (...više)